19. 07. 2021.

Vrijeme je da IT u zdravstvu počnemo koristiti i za stvaranje novih vrijednosti

U cijelosti prenosimo intervju Siniše Košćine, direktora razvoja poslovanja sektora zdravstva i javne uprave tvrtke IN2, za časopis Poduzetnik. 

Suočeni s neizbježnom promjenom ustaljenih obrazaca poslovanja i procesa kataliziranih pandemijom, prošle su godine digitalizacija i digitalna transformacija doživjele svoj ubrzan rast i implementaciju u svim sferama poslovanja. Predvodnik transformacije je IT sektor, pa su i domaći stručnjaci zasukali rukave i pokazali ono što već znamo – da je IT sektor generator rasta i razvoja u Hrvatskoj. Jedan je sektor posebno došao pod svjetlo javnosti jer pod većim naporom nego ikada, sektor zdravstva proživljava svoj pravi test otpornosti. Može li i ovdje IT generirati rast i razvoj te može li se sustav koji je toliko opsežan i kompleksan reformirati IT rješenjima? Koja IT rješenja nam već olakšavaju procese u zdravstvu? 

O ovim i ostalim temama razgovarali smo sa Sinišom Košćinom, direktorom razvoja poslovanja sektora zdravstva i javne uprave tvrtke IN2, koja je prepoznata kao vodeći isporučitelj IT usluga u privatnom i javnom sektoru. IN2 grupa na našem tržištu posluje skoro 30 godina, grupa posluje u pet zemalja regije, a osim u Hrvatskoj, prisutni su i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Makedoniji. Od 2018. dio su Constellation Software Inc. koji djeluje u više od 100 država diljem svijeta, ima 125 000 klijenata i posluje u više od 80 različitih vertikala u javnom i privatnom sektoru.

Pandemija je velik izazov za društvo i gospodarstvo, a pod naporom se posebno našao zdravstveni sektor. Koje ste promjene primijetili u poslovanju sa subjektima iz zdravstva? Je li i zdravstveni sektor ubrzano počeo prihvaćati koristi digitalne transformacije?


Naravno, kao i svi sektori, prve promjene bile su povezane s direktnim izazovima pandemije. Konkretno je to bilo rekonfiguriranje poslovanja zdravstva na Covid usluge, a u kasnijoj fazi i nadzor nad korištenjem Covid resursa (zauzeće odjela, praćenje kretanja pacijenata, njihovih simptoma i angažirane terapije) pa do potpore cijepljenju. Drago mi je vidjeti da se smanjenjem tih direktnih izazova zdravstveni sektor nastavio transformirati, odnosno da je pandemija iskorištena kao katalizator digitalne transformacije koja se nastavlja i dalje.

Što digitalna transformacija donosi zdravstvenim ustanovama i njihovim djelatnicima, a što pacijentima?


Ustanove korištenjem ICT tehnologija svakim danom rade brže i bolje. Iako to ponekad nije izravno vidljivo pacijentima, posredno i sami pacijenti imaju koristi od kraćeg vremena do dobivanja usluge, ali i kvalitetnije i brže provedene usluge. Ono što pacijenti izravno mogu vidjeti su recepti, uputnice i termini u svojem pretincu e-Građanin, dok im se nalazi šalju automatski natrag do obiteljskog liječnika. U velikim i kompleksnim sustavima, poput zdravstvenog, potrebne su godine rada i predanosti kako bi se procesi usavršili. Riječ je o metodama primjena i prilagodbi, osluškivanja potreba krajnjih korisnika te kombinacija znanja i iskustva stručnjaka za razvoj sustava. 

Dodao bih da su agilnost i modularnost sustava također jako bitne, što se pokazalo upravo kroz brze prilagodbe naših rješenja na novonastale okolnosti. Nastavljamo i dalje s procesima informatizacije postojećih sustava, ali i otkrivamo neka nova područja, što je zapravo ono čemu se mi kao stručnjaci za razvoj IT rješenja najviše veselimo, da svakodnevno vidimo realnu primjenu našeg rješenja u životima naših građana.

Kako predviđate nastavak digitalne transformacije zdravstva na našem tržištu?


Uglavnom smo digitalizirali poslovne procese, iako ima tu još izazova, primjerice u već spomenutoj interoperabilnosti. Strateški, sad je vrijeme da IT u zdravstvu počnemo koristiti za nešto više od samog ubrzavanja i kvalitete procesa, za generiranje novog znanja, za bolje upravljanje sustavom, ali i za daljnje otvaranje cijelog sustava građanima. U jednom trenutku okrenuli smo se sustavima u oblaku, razmjeni podataka, sinergiji, a sad je vrijeme da pomakom dijelova procesa prema svakom pojedinom dioniku i stvorimo novo područje za daljnje iskorake. Mobilna tehnologija je već tamo i čeka naše ideje i projekte. IN2 je to prepoznao i ide tim putem.

Glavna platforma IN2 grupe primarno namijenjena informatizaciji bolnica je Integrirani bolnički informacijski Sustav – IBIS i njegova komponenta Bolnički informacijski sustav BIS. Platforma pokriva niz zdravstvenog IT spektra, od primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, preko dijagnostičkih sustava, do složenih nacionalnih rješenja e-zdravstva u Hrvatskoj i Sloveniji. U koliko ustanova u RH je BIS implementiran i kakvi su rezultati?

Uvođenje BIS-a u bolnički zdravstveni sustav volim isticati kao jednu od većih investicija u zdravstvu, a koju zadnjih 20 godina provodi skup hrvatskih IT kompanija, među kojima se na području bolničkih zdravstvenih sustava ističe IN2 BIS, ali isto tako postoje i lideri u drugim dijelovima zdravstvenog sustava. Po broju ustanova s prisustvom u 46 bolnica IN2 BIS podržava više od 80 posto ukupnog kapaciteta bolničkih usluga i ponosni smo što su naši korisnici naši dugogodišnji partneri, od kojih neki od samih početaka 1990-ih. Uzmemo li u obzir da u tom segmentu imamo skoro 30 000 imenovanih krajnjih korisnika koji danas koriste prednosti računala u svom svakodnevnom radu, onda znate da smo napravili dobar posao. 

Daljnja unaprjeđenja idu prema interoperabilnosti, gdje će svi ti podaci zdravstvenih ustanova dobiti dodatnuvrijednost kroz razmjenu, ali i sekundarnu upotrebu podataka. Kod BIS-a imamo stalnu mogućnost nadogradnje dodatnih usluga jer zdravstvo se jako brzo razvija, personalizirana medicina je budućnost, a takve napredne tehnologije praktički nisu moguće bez IT potpore.


Ostvarili ste i implementacije BIS-a i na dalekim tržištima poput Vijetnama, Azerbajdžana i Saudijske Arabije. S kojim ste se izazovima susreli prilikom implementacije i koje su dodirne točke, a koje ste prilagodbe morali napraviti u odnosu na sustav u RH?


Izvoz je potpuno nova igra. Iskustva s domaćeg terena nužan su preduvjet da bismo uopće razmišljali o izvozu. Kad smo prije pet godina sletjeli u Baku, nismo ni sanjali koju razinu usluga ćemo morati pružiti na zahtjevnom stranom tržištu. Osobno sam bio uključen na prvom projektu i to je iskustvo koje vam nitko ne može unaprijed najaviti, nema pripreme već jednostavno zakoračite i radite. Ta uspješna referenca otvorila nam je vrata i pozivi su počeli stizati s ostalih inozemnih tržišta, poput Saudijske Arabije. Tada postanete svjesni da ste uspjeli. Prilagodbe su bile nužne jer postoji dosta geografski specifičnih procesa. Primjerice, u Azerbajdžanu zdravstvenu uslugu unaprijed plaćate ili jednostavna činjenica da nema nacionalne liste lijekova otvori vam dodatni posao i slično. Naš internacionalni tim sastavljen je od najboljih ljudi razvijanih i učenih na hrvatskom tržištu i uz pravi pristup otvaranje novog izvoznog tržišta postane težak, ali iznimno zanimljiv posao.





Može li hrvatski zdravstveni sektor naučiti neke lekcije od inozemnih tržišta? Koju biste zemlju naveli kao pozitivan primjer digitalizacije zdravstva?

Apsolutno može, i to na više razina! Mi kao tvrtka koja se bavi bolničkim informacijskim sustavima, dolazeći u dodir s vrlo zanimljivim novim procesima i načinima organizacije i poslovanja, prenosimo to u hrvatski prostor te smo neke ideje već implementirali. 

Što se cijele zemlje tiče, naši uzori su svakako u zapadnoj Europi i tu teško da mogu izdvojiti jednu zemlju, jer su različiti putevi uvjetovani različitim lokalnim okolnostima, ali gledajući nordijske zemlje kao uzor, ne možemo pogriješiti. Naravno, uz razumijevanje naših tekućih potreba. Dugogodišnje prisustvo na tržištu, poznavanje poslovnih procesa i mogućnosti prilagodbe, pa i inoviranja na tržištu zdravstvenog IT-a, upravo predstavljaju najveću snagu IN2.

Kada govorimo o digitalnim uslugama i proizvodima u zdravstvu, osim BIS-a, koji su još vaši proizvodi implementirani i u upotrebi? Koriste li se navedena rješenja u svom punom kapacitetu ili ima prostora za još veću iskoristivost?


Nakon BIS-a istaknuo bih međunarodno nagrađivano rješenje u segmentu eZdravlja – eNaručivanje, te potom razvijenu i eUputnicu, koju smo izvezli u Sloveniju. Tako imamo pokrivena dva tržišta EU-a s važnim dijelovima platforme eZdravlja.

Želim istaknuti i proizvod za koji mislimo da ima najveći izvozni potencijal, radi se o laboratorijskom informacijskom sustavu (BioNET LIS), koji osim u Hrvatskoj i regiji uspješno radi na sva tri ranije spomenuta izvozna tržišta. Upravo na području tog cjenovno vrlo prihvatljiva modula, a s druge strane iznimno zahtjevnog okružja, gdje danas u laboratorijima imate velik broj uređaja s raznim mogućnostima testiranja uz korištenje velike baze podataka, koje nikako ne možete pokriti ljudskim radom, iznimna je prednost informatizacije usluge.

U partnerstvu s Dječjom bolnicom Srebrnjak predstavili ste projekt Platforma P4 za uvođenje i praćenje personalizirane uravnotežene prehrane u dječjim vrtićima. Otkud ideja za koncept i koji je očekivani rezultat istoga?


Ovo je jedna jako zanimljiva suradnja jer predstavlja nastavak roditeljske inicijative za brigu o prehrani i o zdravlju svoje djece. Područje zdrave prehrane danas je skoro pa jednakopravno u prevenciji pa i liječenju kroničnih bolesti. Tijekom razvoja koncepta iznenadilo nas je koliko pažnje posvećujemo prehrani kao roditelji dok su djeca pod našim nadzorom, ali tijekom vrtićke i školske dobi, tu kontrolu gubimo. Upravo to ovaj projekt pokušava adresirati i omogućiti uvid u prehranu djece u vrtićima te ako se i razvije problem iz te prehrane, poput alergija i intolerancije na hranu, da imamo lociranje uzroka i praćenje liječenja na potpuno novoj razini. Koncept će pratiti informatički sustav koji će omogućiti prikupljanje i razmjenu podataka između Dječje bolnice Srebrnjak te vrtićkih ustanova. 

Dvogodišnji rad na ovom projektu rezultirat će uvođenjem koncepta tzv. personalizirane uravnotežene prehrane u ciljanim dječjim vrtićima triju hrvatskih županija s ciljem očuvanja zdravlja i prevencije kroničnih bolesti, s osobitim naglaskom na pružanje adekvatne skrbi, odnosno prehrane djeci s alergijama na hranu i drugim stanjima koja zahtijevaju posebne prehrambene uvjete.


Kako dugo se bavite razvojem IT rješenja za zdravstveni sektor? Primjećuje li se promjena važnosti IT sektora u smislu generatora rasta i razvoja u počecima vaše karijere i danas?

Područje zdravstvenog IT-a je iznimno zahtjevno u smislu poznavanja kako zdravstveni procesi funkcioniraju i zato nije neuobičajeno da imamo IT stručnjake koji se cijeli svoj život vežu za zdravstvo. Na svojim gostujućim predavanjima studentima pete godine FER-a pokušavam približiti i motivirati ih baš za ovo područje. I ponosan sam što nam se svake godine nekoliko studenata odluči pridružiti i razvijati se i učiti s nama na duži period. Imamo pozitivan primjer studentice koja nam se tako pridružila prije šest godina da bi danas bila na poziciji voditeljice linije proizvoda. Ovaj je put otvoren svakom tko želi razvijati svoju karijeru u ovom specifičnom, ali prosperitetnom području.

U počecima svoje karijere radio sam na različitim i velikim IT projektima, a područje kojim se danas bavim otkrio sam prije 12 godina. Dosta sam naučio od stručnjaka koji su tu bili od samih početaka informatizacije bolnica i iskoristio bih ovu priliku da zahvalim kolegama Zorislavu Nollu i Valteru Raponji. Spomenuo bih i KBC Zagreb na kojem sam ispekao zanat kao voditelj projekta implementacije BIS-a te otkrio zdravu prehranu kao zanimljivo područje. Što se IT-a kao generatora rasta tiče, to je već postala općeprihvaćena činjenica. Danas to više ne treba niti braniti niti dokazivati, odnosno, danas ako nemate IT uza se, praktički ne postojite.

Izvor:  Časopis Poduzetnik, Piše: Vladimir Mihajlović

Pdf izvornog članka možete preuzeti ovdje.

Naše web stranice koriste kolačiće kako bismo vam omogućili najbolje korisničko iskustvo. Za više detalja pročitajte naša Pravila privatnosti. Pregledavanjem web stranice slažete se s uvjetima korištenja.